
ilharia, najveći i najsuvremeniji uredski kompleks u Ljubljani, službeno je otvorila svoja vrata.
Tvrtka Corwin
predstavila je dovršeni projekt površine 36.000 m² te svoju viziju
područja oko glavnog ljubljanskog željezničkog i autobusnog kolodvora –
lokacije koja prolazi kroz širu preobrazbu u novu urbanu destinaciju za
poslovanje, stanovanje i svakodnevni život. Vrhunska kvaliteta Projektirana od strane međunarodno priznatog arhitektonskog studija
Schmidt Hammer Lassen, Vilharia postavlja nova mjerila za uredske
prostore A-klase u Sloveniji, spajajući vrhunsku kvalitetu radnog
okruženja, naprednu tehnologiju i snažan fokus na korisničko iskustvo.
Njezini standardi usporedivi su s onima vodećih poslovnih zgrada u
gradovima poput Berlina, Pariza i Londona. Zahvaljujući svojoj lokaciji,
Vilharia se nalazi u središtu novog poslovnog središta koje mijenja
važan dio Ljubljane. Važnost lokacije oblikovala je projekt od samog početka. "Kada smo počeli raditi na početnom konceptu za Vilhariju, bili smo
svjesni istaknutosti i važnosti te lokacije. Željeli smo stvoriti
uistinu izvanredan projekt koji bi odražavao ambicije novog ljubljanskog
poslovnog središta i istovremeno otključao potencijal tog područja”,
kaže Michal Maco, direktor tvrtke Corwin Slovenija. Arhitektonski
natječaj omogućio im je detaljnije istraživanje tog potencijala, što je
rezultiralo konačnim konceptom studija Schmidt Hammer Lassen, uz lokalnu
podršku tvrtke Elea iC. Taj se pristup odražava u dizajnu zgrade i iskustvu koje ona pruža
svojim korisnicima. Vilharia objedinjuje tehnologije pametne zgrade,
fleksibilne uredske prostore i razne usluge, uključujući recepciju
(concierge), cjelodnevno osiguranje te događanja i aktivnosti za
zakupce. Velike staklene površine i stropovi iznadprosječne visine
dovode prirodnu svjetlost duboko u urede, dok dizajn podržava prirodnu
ventilaciju i visoku kvalitetu unutarnjeg okruženja. Što uredska zgrada može pružiti ljudima? Za studio Schmidt Hammer Lassen cilj je također bio preispitati što
uredska zgrada može pružiti ljudima koji je koriste i gradu koji je
okružuje. "Vilharia odražava širu promjenu u onome što danas očekujemo od
poslovnih zgrada – to su mjesta koja podržavaju dobrobit i povezanost te
istovremeno pozitivno pridonose životu grada”, objašnjava Mads Kaltoft,
arhitekt i partner u tvrtki Schmidt Hammer Lassen, te dodaje: "Neformalna mjesta za sastanke i zaštićeni vrtovi stvaraju trenutke
za predah i punjenje energijom, istovremeno potičući spontane susrete i
osjećaj zajedništva. Zajedno s tvrtkom Corwin i lokalnim timom
konzultanata ostvarili smo otvoren i suradnički proces koji je bio
ključan za realizaciju te ambicije.". Ključne značajke zgrade su modularnost i održivost. Fokus na
prilagodljivost očituje se u uredskim etažama koje su osmišljene kao
modularni prostori sposobni prilagoditi se različitim organizacijskim
strukturama i načinima rada. Zakupci mogu sami odabrati arhitekta za
uređenje interijera, dok Corwin koordinira proces izgradnje na temelju
dogovorene projektne dokumentacije. Održivost je u projekt integrirana od samog početka. Vilharia je prva
poslovna zgrada u Sloveniji koja je postigla certifikat LEED Platinum.
Projekt je također osmišljen u skladu s načelima EU taksonomije, uz
rješenja koja obuhvaćaju energetsku učinkovitost, upravljanje vodama,
bioraznolikost, održivu mobilnost i kvalitetu unutarnjeg okoliša. Krovna terasa jedan je od najjasnijih primjera Corwinova pristupa
održivosti. Više od 2000 m² zelenih i aktivnih krovnih površina
proširuje radni prostor na otvoreno, pružajući mjesto za rad, sastanke,
rekreaciju, opuštanje i neformalnu interakciju. Zelena infrastruktura
također podupire zadržavanje kišnice, bioraznolikost i lokalnu
mikroklimu zahvaljujući sadnji biljaka pogodnih za oprašivače i
postavljanju košnica. Za Erika Fusika, voditelja razvoja u tvrtki Corwin
Slovenija, ovaj projekt pokazuje kako takav pristup može imati širi
utjecaj: Sastavni dio dizajna projekta je održiva mobilnost. Smještena
neposredno uz glavnu ljubljansku željezničku i autobusnu postaju,
Vilharia nudi jednostavan pristup javnim prijevozom, dok njezina
namjenska biciklistička infrastruktura uključuje sigurno spremište za
bicikle, tuševe i svlačionice. Čineći korak dalje, Corwin je osigurao i
flotu zajedničkih bicikala dostupnih svima koji rade u zgradi za
putovanja u grad ili drugdje, čineći održivu mobilnost praktičnim
dijelom svakodnevice u Vilhariji. Velika većina prostora zakupljena Zgrada će osigurati radno okruženje za oko 3000 ljudi. Među zakupcima
koji dolaze u Vilhariju nalaze se ugledne domaće i međunarodne
organizacije, uključujući Generali, ACER, SAP, Delavsku hranilnicu i
Leitner&Leitner. Preostalo je još oko 10 % uredskog prostora. Zgrada također unosi kulturu u svakodnevicu svojih korisnika i
posjetitelja putem inicijative „Corwin Art” – Corwinova dugoročnog
projekta integracije umjetnosti u njihove građevinske projekte i javne
prostore. U predvorju je postavljena izložba „Structures of Belonging”
(Strukture pripadnosti), prva u nizu, koja istražuje veze što povezuju
ljude međusobno, s mjestima u kojima borave te sa širom okolinom.
Obuhvaćajući djela sedmero umjetnika, izložba odražava Corwinovo
uvjerenje da stvaranje održivih prostora usmjerenih na ljude
podrazumijeva i stvaranje prostora za kulturu i zajednička iskustva.
Izložba je otvorena za javnost i besplatna, a može se razgledati radnim
danom od 10 do 16 sati. Vilharia je dio šire transformacije četvrti. Projekt, realiziran na
mjestu nekadašnjeg šljunčanog parkirališta, revitalizirao je nedovoljno
iskorištenu lokaciju (tzv. *brownfield* zonu) smještenu neposredno uz
glavno gradsko prometno čvorište. Corwin nastavlja tu transformaciju
projektom Nordika, nadolazećim stambenim projektom u Masarykovoj ulici,
koji potpisuje renomirani norveški arhitektonski studio Snøhetta. Taj će
neboder od 23 kata ponuditi 295 stanova.
„Posebno sam ponosan što je zgrada koju
danas vidimo u potpunosti usklađena s izvornim arhitektonskim
konceptom. To potvrđuje našu strategiju spajanja visokokvalitetne
arhitekture s pristupom usmjerenim na ljude”, dodaje Maco.
„Tehnologije i materijali koje smo primijenili na
Vilhariji nisu korisni samo za zgradu i njezine korisnike, već mogu
poslužiti i kao primjer širem tržištu o tome kako zgrade mogu postati
održivije i otpornije u lokalnim uvjetima. Nadamo se da projekti poput
Vilharije mogu pomoći u postavljanju novih standarda za našu
industriju.”